O GRADU

• KONTEKST / TOPOGRAFIJA GRADA

Topografija terena snažno je odredila izgled Požege. Obronci Požeške gore s juga prodiru duboko u strukturu grada čime se prirodno i ljudsko višestruko prožimaju, a brežuljak Starog grada dodatno dijeli i spaja prostore. Nekad se s gradskih trgova, ulica i zgrada gledaju požeški brežuljci, a nekad se s brežuljaka gledaju trgovi, ulice i zgrade. Oni su i vidikovci i prostorni reperi. Mikroklimatski gledano, oni gradu daju dodatnu kvalitetu života.

• KONTEKST / URBANIZAM GRADA

U svojoj jezgri Požega čuva srednjovjekovnu strukturu, a izgleda barokno. Iako dugo pod turskom vladavinom, grad ne izgleda turski, ali je tursko prisutno u svakodnevnom govoru i toponimima. Tek uz puno pažnje moguće je kvalitetno uklopiti suvremenu arhitekturu u ovako slojevitu strukturu grada.

• KONTEKST / DRUŠTVENO-EKONOMSKA SLIKA GRADA

Gospodarsko zaostajanje i snažna depopulacija cijele Požeštine najveći su problemi ovog kraja i samog grada, a odražavaju se itekako i na izgledu grada.

Spomenuti dojam dijelom je ublažen prisutnošću crkvenih sadržaja i građevina u centru grada koji nisu izravno opterećeni gospodarskim i društvenim neprilikama, pa tako zgrada Biskupije (uz zanemarenje njene visine), Katolička gimnazija, Crkva sv. Lovre, Franjevačka crkva, katedrala, ili pak nekadašnje Kino Central svojom uređenošću pozitivno utječu na sliku grada.

Nedavno otvaranje velikog šoping centra na zapadu grada dodatno će negativno utjecati na aktivnosti u centru grada (manja fluktuacija ljudi, zatvaranje lokala), te je rješenjem trga, kao i dodavanjem raznolikih sadržaja centru grada potrebno odgovoriti na spomenute prostorne izazove.

O TRGU

Trg svetog Trojstva je ljevkast, otvoren i raznovrstan. Sa zapadne i sjeverne strane obrubljen je kontinuiranim pročeljima gradskih kuća u čijim se prizemljima dijelom formiraju natkriveni trijemovi sa stupovima, požeške bolte. Južnu stranu trga čine slobodnostojeće građevine, te se trg kroz procjepe između njih još jače vizualno veže na obronke Požeške gore. Kužni pil se smjestio u blizini zgrade muzeja.

Trg se prepoznaje po boltama, po Kužnom pilu, po crnom zabatnom pročelju muzeja, po Franjevačkoj crkvi, no ne poistovjećuje se ni sa jednim od nabrojanih elemenata. Trenutno se na njemu nalazi parkirališni prostor, te je sa sjeverne, zapadne i južne strane omeđen kolnim prometom.

OPIS FUNKCIONALNE I PROSTORNE ORGANIZACIJE

Ukidanjem kolnog prometa uz sjeverno pročelje, trg postaje dio šireg sustava pješačkih puteva u centru grada kojeg čine park kod Starog grada – trg kod katedrale – pješačka zona, a koji završavaju upravo na svom najreprezentativnijem trgu.

Glavna ploha trga, koja pažljivo mijenja svoje visine ne narušavajući osnovne linije kretanja, oblikovana je kao ploha koja može primiti na sebe velike događaje s privremenom binom smještenom na istočnom dijelu. Na taj način Kužni pil postaje dio cjeline trga i prilikom velikih manifestacija, a ne element zaboravljen u backstageu. Formiranjem plitkih tribina/sjedenja na južnoj i dijelu zapadne strane glavne plohe, ali i pozicioniranjem vodene maglice, privlači se korisnike da koriste trg u njegovom punom formatu i u svakodnevnom korištenju. Nasuprotna ravna betonska klupa zajedno sa potezom grmolikog bilja formira ugodnu barijeru prema terasama ugostiteljskih objekata postavljenih uz sjeverni rub glavne plohe i pila.

Prostor odmora i igre na istočnom dijelu trga oblikovan je kao intimniji mikroambijent sa grmolikim biljem nižeg i višeg rasta unutar kojeg su postavljeni raznoliki elementi za sjedenje. S južne je strane omeđen drvoredom kako bi se omogućilo njegovo korištenje i tijekom vrućih ljetnih dana, koje je naročito aktualno danas u vrijeme klimatskih promjena i sve ekstremnijih ljetnih temperatura.

Kužni pil postaje sastavni dio doživljaja trga, mjesto do kojeg se može doći i kojeg Požežani konačno mogu izbliza promotriti. Ostavljajući dovoljno slobodnog partera oko njega, pil ujedno zadržava svoju reprezentativnost.

Prostorna organizacija i elementi trga osmišljeni su na način da funkcioniraju i u fazi postojanja kolnog prometa preko trga, ali i u fazi potpunog ukidanja kolnog prometa kada se trg osim sa svojim sjevernim pročeljem povezuje i sa južnim. Iz tog razloga, visinske razlike između kolnog prometa i partera trga na južnoj cesti ne postoje već se rub ceste definira bojanjem koje se naknadno briše, a „barijere“ ka cesti dobivene su smislenim oblikovanjem i udubljivanjem glavne plohe trga, te sistemom grmlja i drvoreda.

Uz sjeverni rub trga predviđen je prostor za dostavu i kolne pristupe kućama.

Brzi biciklistički promet odvija se u profilu kolnika, a spori, sa brzinom kretanja do 5km/h odvija se u sklopu dostavnog puta.

Rješenje trga je na mjestima potencijalnih arheoloških istraživanja fleksibilno za eventualne potrebne promjene.

OBRAZLOŽENJE KONCEPTA

• 1. DEFINIRANJE TRGA

 / U složenu strukturu ljevkastog trga sa brojnim smjerovima i prostornim atraktorima umeće se pravilna apstraktna geometrija koja postaje glavni prostor trga. Glavni prostor trga je otvoren i neodređen kako bi dopustio veliku fleksibilnost u korištenju i organizaciji najrazličitijih manifestacija.

Bolte se oslobađaju od ugostiteljskih sadržaja te postaju dio javne gradske površine, jednako dostupne svim društvenim skupinama. Pod njima se moguće sakriti i od kiše. Ugostiteljske terase prebacuju se dublje u površinu trga dajući ujedno živost trgu i novi tip korisnika trga.

Nova zgrada tržnice zaključuje južno pročelje trga, a kao i ostale građevine s južne strane ona je slobodnostojeća, sa formiranim zelenim procjepom prema samostanu.

Povijesna prometna funkcija trga sa prometnicama koje su išle sa sjeverne i zapadne strane trga značila je povezivanje, a ne razdvajanje. Gledajući iz današnje perspektive, kolni promet je promet koji razdvaja, a pješački onaj koji povezuje. Upravo stoga, glavna prometna odluka u rješavanju trga bila je ukidanje kolnog prometa na sjevernom dijelu trga kako bi se pješačka zona bez barijera „razlila“ po trgu, te kako bi se, naročito u kontekstu današnje društveno-ekonomske slike grada, povećala atraktivnost ugostiteljskih i uslužnih prostora u postojećoj pješačkoj zoni i uz sjeverno pročelje trga.

• 2. REAKCIJA NA POSTOJEĆE PROSTORNE ELEMENTE

/ U kompoziciju sa glavnim prostorom trga dodaju se novi slojevi kojima je cilj pronalaženje sistema koji razjašnjava i kontrolira kompleksnu mrežu odnosa postojećih prostornih elemenata i međuprostora.

Dvije ljevkaste forme sa izmijenjenim materijalom popločenja otvaraju pješačke perspektive na muzej i pil. Grid sa metalnim točkama koje su povremeno mlaznice, povremeno rasvjeta, a povremeno samo element u podu transponiran je iz sistema glavnog prostora trga u sistem pila. Drvored uz dio južne fasade trga naglašava ljevkasti izgled trga, štiti od prometnice i pruža hlad.

• 3. STVARANJE UGOĐAJA

Uvođenjem elemenata svjetla, vode i zelenila osnovna ploha trga dobiva svoje mikrocjeline: postojeći elementi Kužnog pila, bolti i apsida Franjevačke crkve naglašavaju se rasvjetom. Glavnoj praznoj plohi trga dodaje se element vode u obliku fine sitne vodene maglice, a ljevkasti istočni dio trga se ozelenjuje grmljem.

• 4. DODANI IDENTITET

Reagirajući na svoju neposrednu okolinu (blizinu južne ceste, postojeće visinske razlike), glavna ploha trga se lomi i spušta na svom južnom dijelu formirajući tribine za sjedenje i igru. Ozelenjeni istočni prostor trga dopunjuje se specifičnom urbanom opremom. Valovito oblikovanje tribina i oblikovanje urbane opreme inspirirano je boltama i apsidama Franjevačke crkve. 

OPIS OBLIKOVNIH SPECIFIČNOSTI

Osnovni materijal parternog uređenja kompletnog trga jesu kamene kocke dimenzije cca 10x10cm. U njega kao osnovni sloj dodaju se drugi materijali i slaganja, ili se popločenje ispušta kako bi se dobile ozelenjene plohe. Kameni elementi dimenzije 30x120cm čine ljevkaste forme usmjerene na pil i muzej, te pojedine elemente u dijelu trga za odmor i igru. Glavna ploha trga sveukupne dimenzije 25x60m izvedena je od crveno pigmentiranog betona sa trokutastim fugama u rasteru 5x5m. Unutar fuga se prema shemi odvodnje postavljaju šlicevi linijskih rešetki. U crveno pigmentiranom betonu su oblikovane i valovite tribine na južnom i zapadnom rubu glavne plohe, te ravna klupa na njegovu sjevernom rubu. Odabrana boja daje trgu toplinu i kolorističku komponentu koja se odlično uklapa u šarene požeške fasade. Grid sa metalnim točkama koje su povremeno mlaznice, povremeno rasvjeta, a povremeno samo element u podu također je u nijansi crvene.

Svi kameni elementi popločenja postavljeni su na podlogu od tucanika, bez prethodno betonirane podloge kako bi se, uz potrebnu odvodnju, omogućilo i prirodno otjecanje vode kroz reške. Odabrani materijali popločenja trga su u startu skuplji, ali su dugoročno gledajući financijski isplativiji s obzirom na svoju trajnost. U estetskom smislu, glavni požeški trg mora postati prostor u kojem dominiraju kvaliteta i finoća materijala.

U prostoru za odmor i igru, među nasadima višeg i nižeg autohtonog grmlja i drvoreda javora s južne strane, postavljaju se elementi urbane opreme razvijeni posebno za trg. Crvenkasta metalna cijev savija se na razne načine, spušta i diže, kako bi se dobili elementi za sjedenje, platforme za ležanje, stalci za bicikle, ambijentalna rasvjeta, a ponekad je samo šipka koja služi maštovitoj dječjoj igri. Sjedeće plohe klupa su od hrasta, a nasloni od metalne mreže.