Stambeno područje Rujevica
lokacija: Rijeka
autori: Blanka Levačić, Domagoj Maraković, Branimir Rajčić
suradnica: Ana Čeović
projekt: urbanističko-arhitektonsko idejno rješenje, natječajni projekt, 2010.

Postojeće stanje
Parcela kontinuirano pada prema suncu, moru i pogledu. Dolazi do strmog i pošumljenog istočnog ruba, na zapadu se ‘naslanja’ na buduće sekundarno gradsko središte i park, počinje sa višestambenim zgradama na jugu, a na sjeveru se osipa prema stambenom naselju obiteljskih kuća (Pehlin). Postojeća izgradnja (obiteljske kuće, neuvjetne građevine) i vegetacija nemaju izrazitije urbanističke vrijednosti. Prilikom posjeta parceli razgovarali smo sa sadašnjim stanovnicima koji su razičitih životnih stilova, nacionalnosti i aspiracija.

Teren 
Teren je blago preoblikovan kako bi nastao niz urbanih/stambenih ambijenata (platoa) i terasastih međuprostora. Novi je nagib terena na platoima ublažen kako bi udomio različite aktivnosti, a u terasastim je međuprostorima strmiji kako bi stambenim jedinicama omogućio osunčanje i pogled.

Promet
Mreža stambenih i gradskih prometnica postavljena je tako da se smanji broj križanja i izlaza na prometnice višeg reda. Gradske prometnice obrubljuju buduće stambeno naselje. Stambene prometnice su usporene, prolaze uz rub stambenih ambijenata, a sav promet u mirovanju riješen je podzemnim garažama. Prometnice su postavljene tako da svim stambenim jedinicama osiguraju kvalitetnu orijentaciju i pogled i da su što više paralelne sa slojnicama.

Stanovanje
Unutarnji ‘stambeni’ ambijenti uokvireni su stambenom izgradnjom i racionalno oblikovanom mrežom stambenih prometnica, a ispunjeni i umireni zelenilom. Oblikovani su kao gusto (protiv bure) zasađeni parkovi u kojima su izdubljena dječja i sportska igrališta.

Javni sadržaji
Obodni ‘urbani’ ambijenti otvoreni su prema i povezani sa sadržajima izvan područja obuhvata. Gledajući sa obodnih gradskih prometnica, doživljavaju se kao niz dinamično oblikovanih urbanih niša u kojima su smješteni javni i društveni sadržaji.

Uz prometnu Pehlinsku (GU X) cestu nalaze se trgovački, kulturni i zdravstveni sadržaji. Trg budućeg stambenog naselja smješten je preko puta parka predviđenog GUP-om.

Uz novo planiranu mirnu cestu paralelnu sa Pehlinskom (SU X) nalaze se odgojno obrazovni i sakralni sadržaji. U blizini Pravnog fakulteta uz jugoistočni rub obuhvata smješten je odgojno obrazovni kompleks koji se sastoji od sportske dvorane, osnovne škole srednje veličine (12 razrednih jedinica) i velikog vrtića (4 jasličke i 8 vrtićkih jedinica). Idući prema sjeveru dolazi se do crkve pa do drugog velikog vrtića (4 + 8 jedinica). Na sjeverozapadnom je rubu obuhvata velika škola (24 jedinice) kojoj gravitiraju i stanovnici obližnjeg naselja Pehlin. Tako postavljena mreža javnih i društvenih sadržaja oblikuje/odnosi se sa okolnim kontekstom, a buduće stambeno naselje ne opterećuje servisnim prometom. Radi topografije i visine izgradnje zgrada javnih i društvenih sadržaja (Po + P + 1), obodni se ‘urbani’ ambijenti u slici naselja i grada doživljavaju kao praznine.

Tipologije
Uz stambene prometnice nalaze se (četiri)tri tipologije višestambenih zgrada: lamele, mali tornjevi s atrijskim nizovima, te vitki tornjevi.
Lamele se nalaze sa više strane stambene ulice. Visina lamele je Po + P + 4 etaže, sastoji se od tri modula (stubišne jezgre), a na tipičnoj su etaži tri stana na jezgru: dva dvosobna i jedan jednosobni. Nizovi lamela drže prostore stambenog naselja.

Mali tornjevi i atrijski nizovi otvaraju stambenu ulicu prema suncu, moru i pogledu. Visina malog tornja je Po + Su + P + 5. Na tipičnoj su etaži tri trosobna i jedan dvosobni stan.

Na ukopanim garažama malih tornjeva nalaze se jednoetažni atrijski nizovi. Modul stambenog niza sastoji se od dva trosobna stana. Duljina većeg modula (mali toranj + 3 modula nizova) jednaka je duljini tri modula lamela, što omogućuje stvaranje mreže uskih strmih pješačkih staza okomitih na stambene ulice.

Vitki stambeni tornjevi visine Po + P + 11 naglašavaju strmi istočni rub budućeg stambenog naselja. Na tipičnoj su etaži dva dvosobna i dva trosobna stana.

Predloženim rješenjem ostvareno je oko 3000 novih stanova, od čega je 60 % u lamelama, 15 % u malim tornjevima, 5 % u atrijskim nizovima i 20 % u vitkim tornjevima. Raznolika tipološka struktura stambenih zgrada, prostornih organizacija i veličina stambenih jedinica omogućuje i raznolike životne stilove.

Uklapanje novog naselja u sliku grada
Sa mora se naselje percipira kao niz planova u kojima mali tornjevi ‘titraju’ ispred lamela. Sa sjeverozapadnih rubova Škurinjskih ulica naselje se doživljava kao izražajni skyline, dok se sa obodnih gradskih prometnica razvija kao niz ambijenata, urbanih niša. Tim se doživljajima, uz raznoliku tipološku strukturu omogućuje uklapanje slike naselja u slici grada.