vrsta građevine: jednoobiteljska stambena i pomoćna građevina
lokacija: Ulica Julija Kempfa, Požega
autori: Silvija Pranjić, dipl.ing.arh., Ivan Raguž, mag.ing.aedif., Blanka Levačić, dipl.ing.arh.
projekt: idejni i glavni projekt, 2019.
realizacija: 2020. –
površina građevine: stambena 187.50 m2 + pomoćna 107.00 m2
površina građevne čestice: 665 m2

Kempfova ulica

Ulica Julija Kempfa je relativno uska i mirna požeška ulica s još užim nogostupima i jednosmjernim kolnim prometom. Nalazi se unutar zone stroge zaštite povijesne strukture, u široj gradskoj jezgri. Ulična pročelja njene istočne i zapadne strane odavno su formirana, a sastoje se uglavnom od prizemnih i katnih ugrađenih i poluugrađenih građevina koje se mjestimično skladno, a mjestimično manje skladno nadovezuju jedna na drugu. Mnoge od njih imaju haustore kojima se kolno i pješački pristupa u unutrašnjost parcele. Kao i većina gradskih ulica, ni Kempfova nije statična, niti ima svoj konačan izgled.  S vremena na vrijeme se gdjekoja starija zgrada zamjenjuje novom, te se izgled i dojam ulice malo po malo transformiraju.

O parceli

Transformaciji ulice doprinijela je i ova parcela koja čini dio zapadnog pročelja ulice u duljini od cca 14,5m, a duboka je cca 45m. Na mjestu stare i derutne poluugrađene prizemnice s nekoliko pomoćnih građevina u unutrašnjosti trebalo je smjestiti ugrađenu jednoobiteljsku stambenu građevinu s prostranim boravišnim prostorima i radnom sobom u prizemlju, te tri spavaće sobe na katu. U dvorišnom dijelu trebalo je predvidjeti pomoćnu građevinu sa velikom ljetnom kuhinjom za druženja.

O kući

Iza uličnog pročelja kao zastora koji skriva privatno od javnog, kompletno prizemlje parcele projektirano je kao cjelina: zatvoreni prostori, natkriveni prostori i otvoreni prostori pažljivo su složeni u kompoziciju kojom bi se ostvarile najbolje funkcionalne veze prostora, najbolje osunčanje i vizualne veze, te najbolji mikroambijenti. Glavna zgrada tlocrtno ima dva kraka od kojih je jedan paralelan s ulicom, a drugi je okomit i pruža se u dubinu parcele. Pomoćna građevina postavljena je dublje u unutrašnjosti parcele, paralelno s ulicom i na taj način je dvorište podijelila na prednje, stambeno dvorište i stražnje, gospodarsko dvorište s voćnjakom.

Sa ulice kuća je mirna i suzdržana, a oblikuju ju dva elementa. Jedan element je potez međusobno povezanih drvenih prozora kuhinje i gospodarstva preko kojih se iz kuće pruža pogled na život ulice i obrnuto. Drugi je element polukružni drveni haustor kroz koji se kolno i pješački ulazi u unutrašnjost parcele.

Stambeno dvorište

Prođe li se kroz haustor, ulazi se u stambeno dvorište preko kojeg svi prostori komuniciraju i na kojeg su glavni boravišni prostori orijentirani. Iz njega, nekoliko je mogućnosti kuda ići. Može se preko ulaznog prostora ući u kuću pa dalje u kuhinju, boravak, radnu sobu ili u spavaće sobe na katu. Iz stambenog dvorišta se može i direktno na natkrivenu terasu u nastavku dnevnog boravka, a ako su velike ostakljene stijene dnevnog boravka otvorene, može se i direktno u boravak. Može se i do ljetne kuhinje u pomoćnoj građevini pa se spustiti do vinskog podruma, ili pak zaobići pomoćnu građevinu i produžiti u gospodarsko dvorište s voćnjakom prema kojem je orijentirana mala radionica. Nenatkrivena terasa na katu na koju se može izaći iz svih spavaćih soba, također se nalazi u prostoru stambenog dvorišta, a guste krošnje stabala pružaju joj hlad i zaštitu od pogleda.